04.06. - 10.06.2018.

PanoRama - pola stoljeća likovnoga čuvanja memorije

PanoRama - pola stoljeća likovnoga čuvanja memorije

Izložba slika i skulptura o 50. godišnjici velikoga ramskog seljenja (1968.–2018.)

Muzej Mimara, Rooseveltov trg 5
4. – 10. lipnja 2018.

***
U ponedjeljak, 4. lipnja, u 19 sati, otvara se izložba „PanoRama – pola stoljeća likovnoga čuvanja memorije“, koju priređuje Općina Prozor-Rama. Izložba slika i skulptura organizira se upravo o 50. godišnjici ramskog seljenja zbog akumulacijskim jezerom „poplavljene“ plodne ramske kotline s naseljima. Tada su mnogi stanovnici bili primorani odseliti iz svojih domova i početi život drugdje. Stvaraju se likovna djela koja se postepeno potvrđuju primjerenim načinom čuvanja memorije koja je u teškim povijesnim okolnostima brisana. Izlažu se djela renomiranih suvremenih likovnih umjetnika: akademskog kipara Petra Dolića te akademskih slikarica i slikara srednje generacije; Martine Grlić, Blaženke Salavarde, Pavla Pavlovića, Zlatana Pinteka, Mohamada Davida Schreima, Stjepana Šandrka te Matka Vekića. Oni prikazuju ramsku prirodu i život Ramljaka uz Ramsko jezero te autentično interpretiraju tradiciju i pobožnost ovog kraja.

O temama likovne baštine Rame, o kolektivnoj memoriji, značenju svetoga, identitetu i migracijama, može se čitati u katalogu izložbe (fra Stjepan Lovrić, dr. sc. Ive Šimat Banov, te kustosi: Feđa Gavrilović i Nevenka Šarčević), a u samom uvodu načelnik općine Prozor Jozo Ivančević napisao je i sljedeće: „Kako bismo zagrebačkoj i hrvatskoj javnosti iznova pokazali da se u Ramu dolazilo i da se još uvijek dolazi upravo iz ljubavi i želje za ponovnim susretom s njezinim ljudima, krajolicima i kulturom, Općina Prozor-Rama priređuje ovu likovnu izložbu. Dali smo joj ime PanoRama, s velikim slovom R u riječi panorama, a koja znači 'vidik široka i prostrana krajolika'. Htjeli bismo kroz djela nekolicine vrsnih hrvatskih umjetnika, slikara i kipara, pružiti posjetiteljima makar mali uvid u dugu povijest, ljepotu krajolika, kulturu i neke specifičnosti našega ramskog zavičaja između života i nestanka. Činimo to s ponosom, jer Ramu smatramo važnom kako za povijest Bosne i Hercegovine tako i za povijest hrvatskoga naroda uopće. Nakana nam je da izložbom ukažemo da se s kulturom, s umjetnošću mora živjeti da bi se živjelo dostojanstveno. Nakana nam je, također, da izložbom sačuvamo veze i sjećanja raseljenih Ramljaka na zavičaj, da preko izložbe širimo prijateljstva, da sve zainteresirane potaknemo da nakon izložbe posjete Ramu i da sami pokušaju nešto učiniti za ovaj naš kraj.“